Cilj istraživanja: Cilj je istraživanja procijeniti rizik od nastanka dekubitusa kod bolesnika oboljelih od cerebrovaskularnog inzulta koji se po otpustu iz bolnice vraćaju u svoju obitelj/svoj dom. Nacrt studije: presječno istraživanje. Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovali bolesnici koji su preboljeli cerebrovaskularni inzult, a korisnici su zdravstvene njege u kući Ustanove za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić. Istraživanje je provedeno na 45 bolesnika. Kao instrument istraživanja koristila su se tri upitnika koja sadržavaju opća i demografska pitanja (dob, spol, obrazovanje, bračni status, mjesto stanovanja te tjelesna težina i visina), pitanja vezana uz samu bolest te pitanja vezana za posjete medicinske sestre iz kućne njege. Zatim se koriste pitanja pomoću kojih se procjenjuje znanje i stajalište oboljelih o dekubitusu. Posljednji je dio upitnika standardizirana Braden skala za procjenu rizika za nastanak dekubitusa. Rezultati: Srednja životna dob ispitanika je 75 godina, odnosno riječ je o staroj populaciji koja u većem broju ima završenu srednju stručnu spremu. Veći broj ispitanika je u bračnoj zajednici što govori da se za bolesnika brine supruga/suprug. Tek 1 % ispitanika je na isto pitanje odgovorilo da mu/joj ne pomaže nitko. Najveći broj ispitanika kao posljedicu moždanog udara ima problem s hodanjem, odnosno održavanjem ravnoteže, stoga je više ispitanika kojima medicinska sestra dolazi pet i više puta tjedno. Osim medicinske sestre, u posjetu dolazi i fizioterapeut. Prisutnost rizika za nastanak dekubitusa utvrđena je kod 80 % ispitanika. Zaključak: Neovisno o stupnju bolesnikova oštećenja nakon moždanog udara zdravstvena njega u kući bolesnika je neophodna za uspostavljanje funkcionalnosti bolesnika. Rano utvrđivanje rizika za nastanak dekubitusa i kontinuirana edukacija bolesnika i osobe koja skrbi o bolesniku ključni su u prevenciji komplikacija dugotrajnog mirovanja.