Cilj istraživanja: Utvrditi prisutnost metakognitivnih procesa i zabrinjavajućih misli kod studenata sestrinstva. Utvrditi razlike između metakognitivnih procesa i zabrinjavajućih misli ovisno o spolu, godini studija i radnom statusu studenata. Nacrt studije: Presječna studija (cross sectional). Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 145 studenata prijediplomskog i diplomskog studija Sestrinstvo na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo. Korišten je metakognitivni upitnik sačinjen od 65 tvrdnji ocjenjivanih Likertovom skalom ocjena 1 – 4. Rezultati: S tvrdnjom da im je lako odvući pažnju djelomično se ne slaže 38,6 % ispitanika, a isti broj ispitanika s tvrdnjom da njihove zabrinjavajuće misli opstaju, neovisno o tome koliko ih nastoje zaustaviti. S tvrdnjom da nadziru svoje misli u potpunosti se slaže 24,1 % ispitanika. S tvrdnjom da je sasvim u redu pustiti svoje misli da slobodno lutaju u potpunosti se slaže 11,7 % ispitanika, a 29 % ispitanika navode da se djelomično slažu s tvrdnjom da bi se mogli dovesti u neugodan položaj ako ne kontroliraju svoje misli. S tvrdnjom da neke misli treba uvijek kontrolirati u potpunosti se slaže 14,5 % ispitanika, a njih 31,7 % navodi da se djelomično slažu s tvrdnjom da ako dopuste da se njihove zabrinjavajuće misli otmu kontroli, one će na kraju kontrolirati njih. Značajno je veća aktivnost u domeni zabrinutosti kod žena u odnosu na muškarce. Nema značajnih razlika u pojedinim domenama i u ukupnoj skali metakognicije s obzirom na to pohađaju li ispitanici prijediplomski ili diplomski studij niti s obzirom na radni status. Zaključak: Zabrinjavajuće misli prisutne su kod malog broja ispitanika. Statistički značajne razlike između metakognitivnih procesa i zabrinjavajućih misli ovisno o spolu pronađene su samo u domeni zabrinutosti pri čemu veću aktivnost pokazuju ispitanici ženskog spola. Ne postoje statistički značajne razlike u pojedinim domenama niti ukupnoj skali metakognicije s obzirom na to pohađaju li ispitanici prijediplomski ili diplomski studij. Ipak, u domeni nekontroliranosti i opasnosti značajno je veća aktivnost ispitanika 3. godine prijediplomskog studija, a manje su aktivnosti 2. godine prijediplomskog i 2. godine diplomskog studija. Nisu pronađene statistički značajne razlike u pojedinim domenama i u ukupnoj skali metakognicije s obzirom na radni status studenata, odnosno na to jesu li zaposleni ili nisu.