prikaz prve stranice dokumenta Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja
  Preuzmi
PDF 899.05 KB
diplomski rad
Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja
2021. urn:nbn:hr:243:984839
Kalanj, Jelena
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Citirajte ovaj rad

Kalanj, J. (2021). Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

Kalanj, Jelena. "Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

Kalanj, Jelena. "Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

Kalanj, J. (2021). 'Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, citirano: 13.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

Kalanj J. Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek; 2021 [pristupljeno 13.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

J. Kalanj, "Percepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Osijek, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:984839
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPercepcija socijalne podrške na posttraumatski rast kod posttraumatskog stresnog poremećaja
Naslov (engleski)Perception of social support for posttraumatic growth in posttraumatic stress disorder
AutorJelena Kalanj
MentorAgneza Aleksijević (mentor)
Član povjerenstvaIvana Barać (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaRobert Lovrić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAgneza Aleksijević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek
Osijek
Datum i država obrane2021-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Sažetak
Cilj istraživanja: ispitati koliko se često javlja fenomen posttraumatskog rasta u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem te ispitati povezanost socijalne podrške i posttraumatskog rasta Ustroj studije: Presječna studija. Ispitanici i metode: Uzorak istraživanja činilo je sveukupno 165 pacijenata liječenih na Odjelu za psihijatriju Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. U istraživanju je kao instrument ispitivanja korišten upitnik sociodemografskih obilježja, upitnik posttraumatskog rasta autorica A. Malade i I. Macuke te ljestvica socijalne podrške autorice D. Jakovljevića. Rezultati: Od ukupno 165 pacijenata, prosječan rezultat na upitniku posttraumatskog rasta iznosi M = 2,09; SD = 1,14 što ukazuje na to da sudionici istraživanja nakon doživljenog traumatskog iskustva uglavnom vide blagu promjenu u osobnoj snazi, filozofiji života te socijalnom odnosu. T-testom za uzorke koji su nezavisni utvrđeno je kako razlike ne postoje između pacijenata muškog i ženskog spola u doživljenoj socijalnoj podršci (t(163) = 1,37; p > 0.05) i posttraumatskom rastu (t(163) = 0,70; p > 0.05). Analizom rezultata dolazi se do potvrde povezanosti između socijalne podrške i posttraumatskog rasta – Pearsonov koeficijent korelacije iznosi r = 0,48; p < 0.05. Rezultati regresijske analize upućuju na to da socijalna podrška objašnjava 22.7 % varijance posttraumatskog rasta (R = 0.48; R2 = 0.22, F(1,16) = 47,75; p < 0.05) i predstavlja važan prediktor posttraumatskog rasta (β = 0.48; p < 0.05). Zaključak: Većina pacijenata s PTSP-om doživljava jedan od oblika posttraumatskog rasta. Ne postoje razlike između pacijenata muškog i ženskog spola u doživljenom posttraumatskom rastu, kao ni između pacijenata različite dobi, stručne spreme, radnog statusa i bračnog statusa. Prisutna je bitna povezanost između socijalne podrške i posttraumatskog rasta, socijalna je podrška značajan pozitivan prediktor posttraumatskog rasta. Veću razinu percipirane socijalne podrške dobivaju pacijenti koji su u braku naspram pacijenata koji nemaju partnera.
Sažetak (engleski)
Objectives: Examine how often the phenomenon of posttraumatic growth occurs in patients with posttraumatic stress disorder and to examine the relationship between social support and posttraumatic growth. Study Design: Cross-sectional study. Participants and Methods: The research sample consisted of a total of 165 patients treated at the Department of Psychiatry of the National Memorial Hospital Vukovar. The research instrument used a questionnaire of sociodemographic characteristics, a questionnaire of posttraumatic growth by A. Malad and I. Macuk and a scale of social support by D. Jakovljević. Results: Out of a total of 165 patients, the average score on the post-traumatic growth questionnaire is M = 2.09, SD = 1.14, which indicates that study participants after a traumatic experience generally see slight changes in personal strength, social relationships and life philosophy. The T-test for independent samples determined that there were no differences between male and female patients in perceived social support (t (163) = 1.37, p > 0.05) and posttraumatic growth (t (163) = 0.70, p > 0.05). The analysis of the results showed that there is a statistically significant positive correlation between social support and posttraumatic growth - Pearson's correlation coefficient is r = 0.48, p < 0.05. The results of the regression analysis indicate that social support explains 22.7 % of the variance of posttraumatic growth (R =0 .48, R2 = 0.22, F (1, 16) = 47.75, p < 0.05) and is a significant positive predictor of posttraumatic growth (β = 0. 48, p < 0.05). Conclusion: Most patients with PTSD experience one form of posttraumatic growth. There are no differences between male and female patients in posttraumatic growth experienced, nor between patients of different ages, qualifications, employment status, and marital status. There is a statistically significant correlation between social support and post-traumatic growth, social support is a significant positive predictor of post-traumatic growth. Patients who are married receive a higher level of perceived social support compared to patients who do not have a partner
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:243:984839
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-05-24 12:33:55