prikaz prve stranice dokumenta Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji
  Preuzmi
PDF 940.48 KB
diplomski rad
Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji
2024. urn:nbn:hr:243:314933
Vulić, Domagoj
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek

Citirajte ovaj rad

Vulić, D. (2024). Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

Vulić, Domagoj. "Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

Vulić, Domagoj. "Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

Vulić, D. (2024). 'Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, citirano: 14.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

Vulić D. Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek; 2024 [pristupljeno 14.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

D. Vulić, "Osobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Osijek, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:243:314933
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOsobni i socijalni čimbenici kao prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji
Naslov (engleski)Personal and social factors as predictors of problematic internet use in pupils in late adolescence
AutorDomagoj Vulić
MentorRobert Lovrić (mentor)
Član povjerenstvaJasenka Vujanić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaRobert Lovrić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Barać (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek
Osijek
Datum i država obrane2024-07-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Javno zdravstvo
Sažetak
Cilj istraživanja: ispitati jesu li osobni i socijalni čimbenici prediktori problematičnog korištenja interneta u učenika u kasnoj adolescenciji. Nacrt studije: provedena je presječna studija Ispitanici i metode: istraživanje je provedeno na 427 učenika u dobi od 18 do 20 godina. Istraživanje je provedeno u četiri srednje škole, dvije gimnazijskog smjera te dvije škole zdravstvenog usmjerenja. Provedeno je u Srednjoj školi Isidora Kršnjavog Našice, Medicinskoj školi Osijek, Srednjoj medicinskoj školi Slavonski Brod i Gimnaziji Požega. Instrument je bio anketni upitnik sastavljen od općih i sociodemografskih pitanja, Skale generaliziranog problematičnog korištenja interneta 2 (GPIUS-2), Skale percepcije roditeljskog ponašanja, Kratke verzije UCLA skale usamljenosti te Kratkog upitnika mentalnog zdravlja (MHI-5). Rezultati: ispitanici koji pohađaju gimnazijski program imaju višu razinu GPKI, usporedno s ispitanicima koji pohađaju program za medicinske sestre. Kod ispitanika gdje postoji GPKI značajno je manje izražena emocionalnost kod oba roditelja, a značajno više izražena kontrola. Postoji negativna povezanost općeg mentalnog zdravlja i GPKI, odnosno što je mentalno zdravlje bolje, to je manje izraženije GPKI. Kod ispitanika kod kojih je izraženije GPKI uočava se i veća razina usamljenosti. Zaključak: osobni i socijalni čimbenici su prediktori GPKI. Veća razina usamljenosti i veća kontrola od strane majke povećavaju rizik GPKI, dok bolje mentalno zdravlje i izraženija emocionalnost majke i oca smanjuju vjerojatnost GPKI. U modelu, opće mentalno zdravlje je protektivni čimbenik, a usamljenost i izraženija kontrola majke doprinose vjerojatnosti GPKI.
Sažetak (engleski)
The aim of the research: to examine whether personal and social factors are predictors of problematic internet use in students in late adolescence. Study design: a cross-sectional study was conducted Subjects and methods: The research was conducted on 427 students aged 18 to 20. The research was conducted in four high schools, two gymnasiums and two health schools. It was conducted at the Isidor Kršnjavo Secondary School in Našice, the Osijek Medical School, the Slavonski Brod Secondary Medical School and the Požega Gymnasium. The instrument was a questionnaire composed of general and sociodemographic questions, the Generalized Problematic Internet Use Scale 2 (GPIUS-2), the Perception of Parenting Behavior Scale, the Short Version of the UCLA Loneliness Scale, and the Short Mental Health Questionnaire (MHI-5). Results: Students included in the research attending the high school program have a higher level of GPUI (generalised problematic use of the Internet), compared to students attending the nursing program. Regarding both parents of the students with GPUI, emotionality is significantly less prominent, while they are generally more controlling. There is a negative association between general mental health and GPUI - the better the mental health, the less pronounced the GPUI. A higher level of loneliness is also observed in students with a more prominent GPUI. Conclusion: According to the results of this research, personal and social factors are certainly predictors of GPUI. A better level of mental health, and the level of loneliness greatly affects the level of GPUI. The level of emotionality and control by parents also affects the level of GPUI.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:243:314933
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-11-14 08:08:49